Kad je riječ o proizvodima koje nanosimo na kožu, neovisno o tome koliko napredni i učinkoviti bili, uvijek se postavljaju pitanja sigurnosti i mogućih nepoželjnih reakcija. Istina je da je koža svake osobe različita te da ne postoji formula koja će odgovarati baš svima, no kad su u pitanju formule sa zaštitnim faktorom, posljednjih se godina postavlja sve više pitanja.

Njihova je učinkovitost neupitna, no što je sa sigurnošću?

S obzirom na to da je riječ o proizvodima čija je namjena zaštita kože od iznimno štetnih UV zraka, a koriste ih i osobe problematične i osjetljive kože, SPF formule prolaze brojna dermatološka istraživanja koja garantiraju njihovu učinkovitost.

Potaknuti upitima čitatelja, saznali smo odgovore na tri najčešća pitanja o SPF-u koja vas brinu, a neki bi vas odgovori mogli iznenaditi.

1. Kakva je razlika između kemijskih i fizičkih filtera i koji su bolji?

Neovisno o visini faktora, jedno od najčešćih pitanja vezanih za proizvode sa SPF-om odnosi se na razliku između kemijskih i fizičkih filtera. Iako znamo da se kreme, losioni i vodice za sunčanje mogu bazirati na jednom od ta dva mehanizma zaštite, nismo uvijek sigurni o čemu je točno riječ.

Oko kemijskih filtera vodila se najveća polemika, zbog sve češćih nagađanja o njihovoj štetnosti, no dermatolozi tvrde kako razloga brigu zapravo nema. Pod pojmom kemijskog SPF-a zapravo se nalazi više od 30 različitih sastojaka, a njihova je svrha upijanje štetnog sunčevog zračenja i njegovo pretvaranje u toplinsku energiju. Organske komponente karbonskog porijekla, poput oxybenzona, octinoxata, octisalata i avobenzona uzrokuju kemijsku reakciju i pretvaraju UV zrake u toplinu koju zatim otpuštaju iz kože, deaktivirajući tako štetno zračenje.

Prednosti ovakve zaštite su brojne – kreme s kemijskim filterima mnogo se lakše razmazuju i brže upijaju, a na koži su neprimjetni. Ipak, neke karakteristike ovakvih proizvoda neće odgovarati baš svakoj osobi, jer povećavaju temperaturu kože, što može dovesti do iritacija i peckanja, ali i do povećanja mrlja na koži.

S obzirom a to da ne počinju djelovati odmah, na kožu ih je potrebno nanijeti minimalno 15 minuta prije izlaganju suncu te ne odijevati se prije nego što se formula u potpunosti upije.

Za razliku od njih, proizvodi s fizičkim filterima baziraju se – kako i im i naziv govori – na fizičkom blokiranju prodora UV zraka u kožu. Ovakve formule sadrže mineralne sastojke – cinkov oksid ili titanijev dioksid, koji reflektiraju sunčeve zrake, zbog čega se smatraju snažnijom zaštitom, no mnogi im zamjeraju gušće i teže teksture. Zbog činjenica da na koži moraju stvoriti fizičku barijeru, proizvodi s mineralnim SPF-om mnogo se teže upijaju, no njihova je zaštita često dugotrajnija pa ih preferiraju osobe s osjetljivom kožom, kao i rozacejom.

Činjenica je da odgovor na pitanje – koji su filteri bolji – ne postoji, jer su namijenjeni različitim zahtjevima. Osobama čija je kože otpornija i nije sklona iritacijama, kemijski će filteri zbog brzog upijanja biti izvrstan odabir, dok bi se osobe osjetljivije kože trebale okrenuti mineralnim formulama.

2. Upijamo li kemikalije iz SPF-a kroz kožu i mogu li nam one štetiti?

Dok su mineralni filteri preveliki i naša ih koža neće upiti, proizvodi s kemijskim SPF-om se upijaju vrlo brzo. S obzirom na to da većina ljudi preferira lagane i brzoupijajuće formule temeljene na kemijskoj zaštiti, postavlja se važno pitanje – jesu li njihovi sastojci štetni i koliko kemikalija zapravo upija naša koža?

Posljednja istraživanja pokazuju kako dio sastojaka iz proizvoda za sunčanje upijemo kroz kožu, no niti jedna studija nije dokazala njihovu štetnost za organizam.  Američki su dermatolozi naglasili kako razloga za paniku nema te da nikako ne žele da ljudi prestanu koristiti SPF formule, jer je rizik od melanoma toliko visok da mala količina kemijskih filtera nikako ne može predstavljati dovoljnu ugrozu naspram iznimno opasnog raka kože.

3. Hoće li viši zaštitni faktor smanjiti tamnjenje?

Naposljetku, problem s kojim se susrećemo već desetljećima i koji je nažalost jedan od glavnih razloga zbog kojih mnogi ne koriste SPF je činjenica da je uz visok zaštitni faktor nešto teže doći do željene preplanulosti.

„Namažem li se visokim faktorom, nikada neću preplanuti, a imam samo 10 dana godišnjeg“ – jedan je od najčešćih izgovora, no činjenica je kako se rizik jednostavno – ne isplati.

Istina je kako će nam uz visoki zaštitni faktor trebati nešto više vremena da dosegnemo željenu boju, no snažnija će nas formula bolje zaštititi, a tamnjenje će, iako sporije, biti zdravije i trajnije. Ne dopustimo li koži da „izgori“, neće doći niti do ljuštenja ili neravnomjernih mrlja, a boja koju uspijemo postići na koži će se zadržati mnogo duže te će izgledati mnogo prirodnije.