Kao što je teško prihvatiti promjene na koži koje se događaju u pubertetu, tako je jednako teško prihvatiti i one koje se događaju u perimenopauzi i menopauzi oko pedesete godine života. Obje promjene možemo svesti pod isti nazivnik, a to su hormoni, glavni i odgovorni krivci lančane reakcije koja povlači za sobom brojne posljedice.
Uz nagle nalete vrućine, poremećaj spavanja i nagle promjene raspoloženja, bore postaju duboke, a oštećenja nastala vanjskim utjecajima postaju značajno vidljivija, jer se s godinama sva oštećenja zbrajaju, a najviše ona izazvana UV zrakama. Kada se svemu navedenom pridruži gravitacija, nedostatak elasticiteta, tanka koža i loša tekstura uz pokoju hiperpigmentaciju, pali se lampica za alarm.
U prvih pet godina gubi se trećina kolagena
U menopauzi se razina estrogena smanjuje na pola, a testosteron zauzima centralnu ulogu. U prvih 5 godina izgubi se trećina kolagena te dolazi do gubitka vlažnosti i sjaja kože. Koža postaje značajno osjetljivija na sve vanjske utjecaje poput hladnoće, topline, sunca, pušenja ili zagađenja, a tanku i suhu kožu karakterizira nejednolika tekstura s manje volumena zbog gubitka potkožnog masnog tkiva.
Duboke bore postaju još dublje, pore proširenije, kapci se ovjese, a oči izgledaju manje i „tužnije“. Često se vide i spider nevusi, proširene kapilare te se počinje uviđati i sklonost ka rozaceji, staračke pjege te benigne izrasline poput fibroma ili keratoza. Javljaju se i sitne dlačice na obrazima, bradi i poviše usana.
Kako bi se spriječili ranije navedeni simptomi, hormonska terapija u nižim dozama sigurna je opcija za gotovo svaku ženu. S estrogenom odlazi i hijaluronska kiselina, a dolazi suhoća, jer se sposobnost vezanja vode za ovu moćnu dermalnu međustaničnu supstanciju rapidno smanjuje.
Što je s kožom koja i dalje naginje aknama?
Bolje je pitanje što je sa ženama ili muškarcima (nešto rjeđe) koji, osim što imaju bore i osjećaju se staro, imaju još i akne. I jedno i drugo stanje frustrirajuće je samo za sebe, a u kombinaciji mogu stvoriti ozbiljnog psihodermatološkog pacijenata. Naime, hormonalne promjene mogu uistinu izazvati široki spektar kožnih poremećaja, od ranije navedenog ubrzavanja starenja pa do akni, a da pritom ista osoba do tada nije imala sličnih promjena na koži, što izaziva još veću zabrinutost.
Faktori koji utječu na pojavu akni u ovoj dobi su kronični stres s tendencijom porasta adrenalnih androgena i kortizola što rezultira prekomjernom sekrecijom lojnih žlijezda. Također, u toj dobi brojni lijekovi mogu potaknuti pojavu akni (antidepresivi, sredstva za smirenje i sl.), ali i prekomjerno korištenje kozmetičkih preparata i tretmana.
Iz anamnestičkih podataka saznaje se da oko 50 posto pacijenata ima nekoga od bliže rodbine sa sličnim promjenama u toj dobi, što potvrđuje genetsku predispoziciju. Ipak, kolonizacija bakterija zbog rezistencije stvorene tijekom godina uz hormonalni disbalans koji dovodi do pojačane produkcije sebuma (pogotovo kod žena koje su dugi niz godina koristile kontracepcijsku terapiju, a potom prestale) glavni je razlog. Ne preostaje ništa osim da započnemo istovremeno anti-aging terapiju i liječenje neželjenih prištića.
Neželjene dlačice
Neželjene dlačice u 50-ima također su rezultat disbalansa estrogena i testosterona. Ključni hormon koji kontrolira tip dlačica na licu jest dyhidrotestosteron (DHT), a kada on poraste, sitne breskvaste dlačice na licu pretvaraju se u čvrste, tamne i vidljive dlake.
U menopauzi estrogen pada, a DHT raste u folikulima dlake. One tamne i deblje mogu se bez većih poteškoća uklanjati laserskim postupcima, ali problem predstavljaju svijetle i sijede dlake koje se teško uklanjaju laserom, međutim, mogu se uklanjati klasičnim kozmetičkim postupcima ili elektrolizom.
